СКЦ-ОВА БЕСПЛАТНА ШКОЛА СТРИПА И ИЛУСТРАЦИЈЕ НА 2. КИКИНДСКОМ ФЕСТИВАЛУ СТРИПА – награде и признања
СКЦ-ова бесплатна школа стрипа и илустрације гостовала је 22. и 23. августа ове године у Културном центру Кикинда, који је био организатор Другог кикиндског фестивала стрипа. Од полазника пријављених на конкурс за такмичење на фестивалу, два СКЦ-ова млада стрип аутора освојила су главне награде, док је СКЦ-овој школи стрипа, под менторском палицом проф. Милоја Митровића, додељено посебно признање за групно учешће на фестивалу.
22. МЕЂУНАРОДНИ САЛОН СТРИПА СКЦ БЕОГРАД 2026
Срећна галерија СКЦ-а је програм овогодишњег 22. издања Међународног салона стрипа профилисала кроз избор из најзначајнијих историјских и историографских сегмената српског стрипа и рекапитулацију двадесетогодишњег програма самог фестивала у формама његових најзначајнијих сегмената.
ПРЕДРАГ МЛАДЕНОВИЋ: ПОСЛЕ ПРИЗОРА
Предраг Младеновић (1974, Лесковац) бави се фотографијом, графичким дизајном, видеом и сликарством. Свој уметнички пут започиње цртежом и сликарством, а више деценија професионално се бави комерцијалном и уметничком фотографијом.
MARIJA KNEŽEVIĆ: TEHNIKA DISANJA

MARIJA KNEŽEVIĆ: TEHNIKA DISANJA

 

SREDA, 28. SEPTEMBAR U 19.00

MALA SALA

razgovor povodom zbirke pesama
učestvuju: Zorica Nikolić-Bečanović i Marija Knežević; moderator i urednik: Vesna Kapor
U poeziji savremene srpske pesnikinje Marije Knežević (1963) lirski glas javlja se i u muškom i u ženskom rodu, baš kao što se poistovećuje sa svim gramatičkim licima, u jednini i u množini, naročito negujući odnos između prvog i drugog lica jednine, kao u  knjizi pod naslovom „Moje drugo ti“ (2001). Pesnikinja tematski dotiče sadržaje koje su vreme, prostor, istorija, politika i svakodnevica donosili: političke, državne i ekonomske tranzicije, ratove, emigraciju, ekonomsku krizu, (ne)kulturu, svakodnevni život u privatnoj i u javnoj sferi, kao i njegov odraz u medijima. Marija Knežević je budna, hipersenzibilna hroničarka vremena, čijim širom otvorenim čulima, pronicljivom duhu i pesničkoj veštini polazi za rukom da simbolički posreduje brojne doživljaje sveta, među kojima se najviše ističe upravo – ženski. U okviru ženskog doživljaja sveta posebno su simbolički, metaforički, metonimijski, neretko i posredstvom antifraze, paradoksa i ironije, naglašeni vidovi pesničkog i svakog drugog ženskog stvaranja. U dimenziji pesničkog održava se rodna ambivalencija, dok su drugi vidovi ženskog stvaranja jasno rodno određeni. Ovaj rad u vidokrugu ima celokupni poetski opus Marije Knežević (Elegijski saveti Juliji, 1994; Stvari za ličnu upotrebu, 1994; Doba Salome, 1996; Moje drugo ti, 2001; Dvadeset pesama o ljubavi i jedna ljubavna, 2003; Intactum, 2005; Uličarke, 2007;  Šen, 2011, Tehnika disanja, 2015).

© 2026 СКЦ Београд, Краља Милана 48