КУЛТУРНИ ЦЕНТАР КРУШЕВАЦ
СКЦ-ОВЕ БЕСПЛАТНЕ ШКОЛЕ СТРИПА И ИЛУСТРАЦИЈЕ НА 34. МЕЂУНАРОДНОМ ФЕСТИВАЛУ ХУ-МОРА И САТИРЕ „ЗЛАТНА КАЦИГА“ 2026.
Чаролија ЖорЖа Мелијеса – рани филмски снови о Месецу
Мелијес, илузиониста, редитељ, сценограф, глумац и продуцент, један је од најважнијих зачетника филмске уметности. Његов студио „Стар филм“ (Star Film) и иновативни специјални ефекти (стоп-трик, вишеструка експозиција, механичке сцене) претворили су биоскоп из пуког снимања стварности у царство фантазије, научне фантастике и комедије.
НАГРАДЕ И ПРИЗНАЊА 2024–2026
СКЦ-ОВА БЕСПЛАТНА ШКОЛА СТРИПА И ИЛУСТРАЦИЈЕ „НАГРАДЕ И ПРИЗНАЊА 2024–2026“ документарна изложба Аутор изложбе: проф. Милоје Митровић
Позоришни плакат
У својој богатој позоришној историји на сцени СКЦ-а стасавале су генерације познатих уметника
LET U KNJIGAMA UMETNIKA / PERGAMENT KONCERTINA

LET U KNJIGAMA UMETNIKA / PERGAMENT KONCERTINA

PETAK, 28. FEBRUAR U 19.00
međunarodni autorski kontinuirani projekat Leposave Milošević Sibinović
Iluzija pokreta u prostoru, bez slobodnog pada i osvrtanja na zakone Zemljine teže zaokupljala je čoveka od davnina. Za razliku od vazduhoplovnih analitičara, slikarima je dopuštena iluzija. Pokušaj izlaska iz zagarantovanog prostora, makar na kratko ako duže i dalje nije moguće, jeste pomeranje granica slobode. Žudnja za krilima, fizičkim i mentalnim utkana je u snove.
Formatirane podloge pergament knjiga u obliku harmonike stavljene su na kreativno raspolaganje pozvanim umetnicima sa zadatom temom Let. Autorski međunarodni kontinuirani projekat „Pergament Srbija - Knjiga umetnika pergament koncertina“ traje od 2000. godine i do sada je predstavljen na 63 postavke u zemlji i inostranstvu.
Prepoznajući nebo kao polje meditacije, let može da izmesti delatnost iz materijalnog sveta. Moderna filozofska bajka Ričarda Baha „Galeb Džonatan Livington“ metafora je o letenju kao procesu traganja, permanentnog učenja kao i oživljavanje ranijih iskustava koja su bila zanemarena. Taj let nije ludost, ni traganje za hranom. Reči pisca „Nebo nije ni mesto ni vreme. Nebo je savršenstvo“ urezane su u formu tela galeba u knjizi „Let“.
Mada su svi autori radili na istu temu, različitost ličnih poetika potvrdila je neiscrpnost umetničkih refleksija. Inspirisali su se mitovima i legendama (Nike, Ikar), insektima i pticama, galebom Džonatanom, raznim letećim napravama, uzdizanjem duhovnih vrednosti. Likovnošću ortografije „Pesmom o letu“ bavi se Marisa Bouljosa, dok Božidar Plazinić akcentuje jezičke simbole duhovnih vrednosti i uzdizanja. Leptiri Esmeralde Tobon i Natalije Dias raširili su krila na harmonika knjigama, origami ptice Diane Morales jesu simbolična molitva. Gordana Olujić bavi se starim letilicama, a Mirjana Tomašević i Selia Mehnert transformacijom letećih oblika. Lilian Malbašić smestila je narativnu kompoziciju u kontekst aboridžinske ekspresivnosti duhovnih svetova plemena izraženih poentilistički. Ana Maria Grover, aktuelni stanovnik SAD-a, radom „Let milosrdnog anđela“ odražava traumu NATO bombardovanja u Beogradu koje je doživela kao devojčica 1999. godine.
Učestvuju umetnici iz Srbije, Australije, Bugarske, Egipta, Francuske, Hrvatske, Kube, Meksika, Rusije, SAD, Slovenije, Portugala i Srbije.

© 2026 СКЦ Београд, Краља Милана 48