СКЦ-ОВА БЕСПЛАТНА ШКОЛА СТРИПА И ИЛУСТРАЦИЈЕ НА 2. КИКИНДСКОМ ФЕСТИВАЛУ СТРИПА – награде и признања
СКЦ-ова бесплатна школа стрипа и илустрације гостовала је 22. и 23. августа ове године у Културном центру Кикинда, који је био организатор Другог кикиндског фестивала стрипа. Од полазника пријављених на конкурс за такмичење на фестивалу, два СКЦ-ова млада стрип аутора освојила су главне награде, док је СКЦ-овој школи стрипа, под менторском палицом проф. Милоја Митровића, додељено посебно признање за групно учешће на фестивалу.
ПРЕДРАГ МЛАДЕНОВИЋ: ПОСЛЕ ПРИЗОРА
Предраг Младеновић (1974, Лесковац) бави се фотографијом, графичким дизајном, видеом и сликарством. Свој уметнички пут започиње цртежом и сликарством, а више деценија професионално се бави комерцијалном и уметничком фотографијом.
22. МЕЂУНАРОДНИ САЛОН СТРИПА СКЦ БЕОГРАД 2026
Срећна галерија СКЦ-а је програм овогодишњег 22. издања Међународног салона стрипа профилисала кроз избор из најзначајнијих историјских и историографских сегмената српског стрипа и рекапитулацију двадесетогодишњег програма самог фестивала у формама његових најзначајнијих сегмената.
BRANA NIKOLIĆ

BRANA NIKOLIĆ

ČETVRTAK,  21. JUN U 19.00 (izložba traje do 6. jula)

SREĆNA GALERIJA

Ciklus izložbi: Strip i ilustracija

Retrospektivna izložba originalnih radova jednog od najznačajnijih srpskih strip autora; autor izložbe: Miloje Mitrović
Brana Nikolić rođen je 1936. godine u Aranđelovcu. Bio je jedanaesto dete majke Radojke i oca Jaćima. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a posle ondašnjeg šestog razreda upisao se na Likovnu akademiju, kao izuzetno talentovan crtač i najmlađi student Beogradskog univerziteta.
Prvo ozbiljnije ostvarenje Brane Nikolića bio je strip „Fudbalko“, objavljen 1963. godine u „Dečjim novinama“ i valjevskom „Poletu“. Kasnije se saradnja sa gornjomilanovačkim gigantom iz godine u godinu produžavala, i, naravno, nicali su novi junaci, nove epizode. Prvo je dečja, đačka srca osvojio „Mija Siledžija“, pa je na površinu izbio „Bendžo Kosta“. Tu su i „Mate Karate“, „Pastir Hotka“, „DžunglaĐole“, „Tarziko“ i drugi. Bio je urednik „Eks almanaha“, „Eureke“ kao i „Karavana“. Osim stripa, bavio se i pisanjem vesterna i romana o nindžama, pod raznovrsnim pseudonimima.
Profesionalno je radio kao novinar i karikaturista u listu „Napred“, u Valjevu, sve do penzionisanja. U Valjevu je pokrenuo i uređivao i čuveni strip list „Pingvin“. I danas crta stripove, slikovnice, radi ilustracije i karikature.
Tinejdžerske dane provodio je u kutovima parka Bukovičke banje - Risovačko groblje! Upravo ta atmosfera poslužila je kasnije Brani da stvori čuvenog Miju Siledžiju i Risovaču kao scenu pogodnu za svakojake doživljaje. U tom okruženju pojavljuje se Mija Siledžija, mudar, hrabar i vešt dečkić koga bi autor maštovito i spretno, u stihovima, oblikovao i vodio u uzbudljive i simpatične doživljaje. Nadimak Siledžija više je pristajao kao rima uz ime Mija.
Preko 40 godina Brana je bio saradnik „Dečjih novina“. Listajući odmalena „Politikin zabavnik“ sa nenadmašnim Diznijevim stripovima, Brana je nesvesno uzimao liniju i odraze crtanih junaka pa se to, samo uzgred, ogledalo u njegovim ranim humorističkim stripovima. Uz jedno takvo prisustvo diznijevštine, Brana je crtao stripove, slikovnice, bojanke, pa su se iznedrili, ali u svojstvenoj formi „Mija Siledžija“, „Crni kečevi na Bukulji“, „Otmica centarfora“ i mnogi drugi.
Brana se oprobao i u pisanju romana, naročito vesterna. Za „Forum“ iz Novog Sada odradio je preko dvadeset naslova o Doku Holideju, pod pseudonimom Frank Larami. Radio je i neke vesterne pod imenima Rej Kolons, Brandon Nik, Valsin Arb. Dodajmo i nekoliko nindža- romana pod pseudonimom Derek Finegan.
Osamdesetih godina „ušao“ je u biznis sa nemačkim izdavačem Džoom Vajnom, na projektu „Plave oči super zvezda“, u saradnji sa Slavišom Ćirovićem. Uradili su oko osam epizoda uz gomilu skica.
Na kraju, Brana tvrdi da je strip najlepše čovekovo detinjstvo. Godine dolaze, ali ljubav prema stripu traje.

© 2026 СКЦ Београд, Краља Милана 48