ПРЕДРАГ МЛАДЕНОВИЋ: ПОСЛЕ ПРИЗОРА
Предраг Младеновић (1974, Лесковац) бави се фотографијом, графичким дизајном, видеом и сликарством. Свој уметнички пут започиње цртежом и сликарством, а више деценија професионално се бави комерцијалном и уметничком фотографијом.
СКЦ-ОВА БЕСПЛАТНА ШКОЛА СТРИПА И ИЛУСТРАЦИЈЕ НА 2. КИКИНДСКОМ ФЕСТИВАЛУ СТРИПА – награде и признања
СКЦ-ова бесплатна школа стрипа и илустрације гостовала је 22. и 23. августа ове године у Културном центру Кикинда, који је био организатор Другог кикиндског фестивала стрипа. Од полазника пријављених на конкурс за такмичење на фестивалу, два СКЦ-ова млада стрип аутора освојила су главне награде, док је СКЦ-овој школи стрипа, под менторском палицом проф. Милоја Митровића, додељено посебно признање за групно учешће на фестивалу.
22. МЕЂУНАРОДНИ САЛОН СТРИПА СКЦ БЕОГРАД 2026
Срећна галерија СКЦ-а је програм овогодишњег 22. издања Међународног салона стрипа профилисала кроз избор из најзначајнијих историјских и историографских сегмената српског стрипа и рекапитулацију двадесетогодишњег програма самог фестивала у формама његових најзначајнијих сегмената.
MARIJA JEVTIĆ: MEĐU SVETOVIMA – SVET 2.

MARIJA JEVTIĆ: MEĐU SVETOVIMA – SVET 2.

 

DO 2. DECEMBRA
Ciklus izložbi: Strip i ilustracija
izložba crteža i ilustracije
Likovni svet Marije Jevtić zahteva pogled u najmanje tri koraka. Prvi je, kao i uvek kod susreta s likovnim delom, asocijativni: pripadnost nadrealističkoj porodici. Melanholija i fragilnost Milene Pavlović Barili. Nokturnalna atmosfera Satija i Ravela. Devojčice nalik junakinjama Mijazakeovih animiranih filmova. Čistota dečijih ilustracija, stvorenih za neke nenapisane Vajldove i Andersenove bajke. Mada je ova poslednja asocijacija možda prva koja se rodi pri susretu s Marijinim radovima, ona, zbog višeznačnosti drugih asocijacija, vodi neposredno do drugog koraka: analitičkog. Marijine vizije, bilo da su fantastične flore i faune ili zatvoreni ispražnjeni prostori, dolaze iz statičnog univerzuma. Pokret je suspendovan u vremenu i prostoru. Njene devojčice – ili je to uvek jedna, u više varijacija? – zatečene su u trenucima kontemplacije koja može biti beskrajno putovanje misli; sna, koji ponekad deluje kao trajna usnulost; tuge kao modus vivendi; zarobljenosti koja se ne seća slobode. U statičnom univerzumu, ti trenuci se pretvaraju u stanja neodređenog trajanja. Crvena nit, umesto da povezuje, sputava. Sve su boje zagasite. Tek povremeno je prigušeni prizor obasjan nekim jarkim akcentom. U njemu, pored devojčica, obitavaju ptice i ribe. One otvaraju put za treći korak: metaforični. U zapadnom simboličkom sistemu, riba, kao primarni hrišćanski simbol, označava žrtvu. Ptica je znamenje slobode. Tako se junakinje ovih prizora u svojoj statičnosti njišu između ova dva principa – žrtve i slobode – što je još temelj ženskog pitanja u ovom našem, takozvanom savremenom svetu. Zaustavljenost i melanholičnost Marijinih vizija naizgled ukazuje na prevagu principa žrtve. No, u tim vizijama, pticama je podarena jarkost. Intenzitet boja izlazi iz dvodimenzionalne površine i otvara put za dinamiku kretanja, izvan okvira spoljašnjih i unutrašnjih ograničavajućih prostora. Ti vatreni akcenti su međaši na putu Marijine transcendencije. Ovaj pogled u tri koraka je, subjektivan, kao i svaki vaš pogled, i stoga može biti samo sugestija ili putokaz. Vaš pogled će ustanoviti sopstvene, jedinstvene korake i iscrtati putovanje kroz likovni svet Marije Jevtić, koje će, prepleteno s putovanjima drugih, pa i ovog, pogleda, stvoriti mrežu novih značenja oko tog sveta.
Katarina Pejović: „Skica za putovanje pogleda“

© 2026 СКЦ Београд, Краља Милана 48