ПРЕДРАГ МЛАДЕНОВИЋ: ПОСЛЕ ПРИЗОРА
Предраг Младеновић (1974, Лесковац) бави се фотографијом, графичким дизајном, видеом и сликарством. Свој уметнички пут започиње цртежом и сликарством, а више деценија професионално се бави комерцијалном и уметничком фотографијом.
22. МЕЂУНАРОДНИ САЛОН СТРИПА СКЦ БЕОГРАД 2026
Срећна галерија СКЦ-а је програм овогодишњег 22. издања Међународног салона стрипа профилисала кроз избор из најзначајнијих историјских и историографских сегмената српског стрипа и рекапитулацију двадесетогодишњег програма самог фестивала у формама његових најзначајнијих сегмената.
СКЦ-ОВА БЕСПЛАТНА ШКОЛА СТРИПА И ИЛУСТРАЦИЈЕ НА 2. КИКИНДСКОМ ФЕСТИВАЛУ СТРИПА – награде и признања
СКЦ-ова бесплатна школа стрипа и илустрације гостовала је 22. и 23. августа ове године у Културном центру Кикинда, који је био организатор Другог кикиндског фестивала стрипа. Од полазника пријављених на конкурс за такмичење на фестивалу, два СКЦ-ова млада стрип аутора освојила су главне награде, док је СКЦ-овој школи стрипа, под менторском палицом проф. Милоја Митровића, додељено посебно признање за групно учешће на фестивалу.
ANĐELKO ANUŠIĆ: ŽIVOT IZ ZASJEDE

ANĐELKO ANUŠIĆ: ŽIVOT IZ ZASJEDE

SREDA, 27. APRIL U 19.00 VELIKA SALA

razgovor povodom romana
učestvuju: Slavica Garonja, Slađana Ilić i autor
„Junak romana ʻŽivot iz zasjedeʼ Veljko Hrvaćanin (pre asimilacije - starinom Ervaćanin) iz familije je likova ovoga pisca, njegovih ranijih proznih i romanesknih knjiga. To je izgnanik iz Krajine, koga autor, odnosno sam život, izvodi sada ʻna svetsku scenuʼ, senčeći usput univerzalnu sudbinu bezdomnika, gde se pokazalo ʻda je sudbina srpskih (i)imigranata specifična, nesravnjivaʼ. On više nije voljni ili nevoljni zatočenik zapadnih oboda Balkanskog poluostrva, svoga šireg zavičaja i rigidnih stereotipa o svojoj otadžbini. On nastoji da izvan tih prostora i okvira nekako nastavi svoj ʻoštećeni životʼ. Ali, budući da je - zajedno sa svojim precima - vekovima bukvalno ʻživeo u zasediʼ - i to dvojakoj, čuvajući, na jednoj strani goli život, i na drugoj svoja elementarna nacionalna i verska obeležja, jezik, istorijsku samosvest i ljudsko dostojanstvo - zla kob takvog načina života ne napušta ga. Ne nalazi sigurno okrilje ni kod svojih bližnjih u matičnoj zemlji, u kojoj biva raspoređen u privremeni bivak na Kosovu i Metohiji, u kuću jednog Srbina koga su oterali Šiptari - gde i on biva, sa svojom jedanaestočlanom porodicom, ubrzo odatle proteran, i seli se u severni deo Srbije, gde od takozvanih starosedelaca ne biva rado dočekan. Sticajem okolnosti koje su pomalo ukrštaj njegove nepokorne, samobitne ljudske naravi i ʻvektorskih sila tla i istorijeʼ, odatle se zapućuje u Holandiju, u mestašce sa glasovitim sedištem i sastajalištem ʻBilderberg grupeʼ - za koju se osnovano veruje da je svetska vlada u senci, a koja je upravo donela smrtnu presudu njegovoj bivšoj zemlji, i raširila pandemijsku omrazu Srba po svetu koja se endemski zakorenila. I tu ga, ma gde se obreo i šta god činio, i kako god se ponašao, na svakom mestu - sačekuje stari ʻživot iz zasjedeʼ. Tu se tragično ʻsmrsla suđajna kružnica njegovog životaʼ.
Roman je filmičan, napisan bistrim, pitkim, uverljivim jezikom i reskim dijalozima.“ Anđelko Anušić

© 2026 СКЦ Београд, Краља Милана 48